Zašto je probiotik zabranjena riječ, a tako se često koristi u svakodnevnom životu? Kako uopće pronaći najbolji probiotik ako se čak i na ambalaži taj pojam tajanstveno izbjegava?
Sigurno ste primijetili kako mnogi proizvođači dodataka prehrani i prehrambena industrija na pakiranju proizvoda ne ističu riječ “probiotik”. Često se navode nazivi poput “dobrih” ili “korisnih” bakterija ili „kulture mikroorganizama“. Ako niste, promotrite bolje deklaraciju vašeg omiljenog probiotičkog jogurta ili dodatka prehrani s korisnim bakterijama. Laik se može zapitati jesu li to istoznačnice i kako uopće pronaći najbolji probiotik na tržištu ako na pakiranju čak niti ne nalazimo tu riječ.
Pojam „probiotik“ smatra se zdravstvenom tvrdnjom te se ne smije koristiti za hranu i dodatke prehrani koji sadrže mikroorganizme s povoljnim utjecajem na sastav mikrobiote čovjeka. Takvo pravilo vrijedi već unatrag deset godina. Točnije od uvođenja propisa o zdravstvenim tvrdnjama na razini Europske unije pa tako i Republike Hrvatske. Međutim, riječ probiotik toliko je uvriježena u svakodnevnom govoru i posebice u stručnim krugovima. Iako se ne navodi na pakiranju proizvoda i u komunikaciji prema potrošačima, živi u našem jeziku bez obzira na zakonska ograničenja. Osim toga, probiotik je i internacionalni termin koji svi savršeno dobro razumiju. Svakoga dana, ljekarnici diljem svijeta zasigurno čuju pitanje: „Molim Vas, možete li mi preporučiti neki najbolji probiotik?“. Ine sluteći pritom kolike su pravne zavrzlame u pozadini korištenja te naoko općeprihvaćene riječi.
“Probiotik” kao univerzalni pojam
Problem s paradoksalnom zabranom te riječi prisutan je i u brojnim drugim zemljama Europske unije. Budući da nije nestao iz vokabulara, istodobno je zakonski ograničena primjena ovog naziva za one koji te proizvode stavljaju na tržište. Neke zemlje EU donijele su vlastite propise kojima su dozvolile korištenje ovog pojma. Nedavno je Nizozemska dozvolila navođenje riječi „probiotik” prilikom obaveznog deklariranja dodataka prehrani. Ovaj važan potez industrija dodataka prehrani pozdravila je s velikom euforijom. Prema podacima Međunarodne udruge za probiotike, već postoji značajan broj država članica Europske Unije koje su donijele vlastite nacionalne smjernice s određenim specifičnim uvjetima. To su Bugarska, Češka, Grčka, Italija, Malta i Španjolska.
Kako onda odabrati najbolji probiotik ako na deklaraciji proizvoda stoji tek odobrena prehrambena tvrdnja „sadrži kulturu mikroorganizama“? Za početak, potrebno je provjeriti koji se sojevi nalaze u proizvodu, nose li specifične oznake sojeva i u kojoj su količini bakterijske stanice prisutne u proizvodu.
Ako se dobre bakterije broje u stotinama milijardi, to bi mogao biti znak da se radi o učinkovitom i kvalitetnom proizvodu. Nadalje, pažnju treba obratiti i na način čuvanja proizvoda. Prednost svakako imaju oni pripravci koje je potrebno čuvati na temperaturi hladnjaka. Na taj način bakterije se održavaju živima, a poznato je da se samo žive bakterije mogu razmnožavati u crijevu i kolonizirati. Osim toga, ako postoje provedena klinička ispitivanja koja potvrđuju djelovanje pripravka kod određenih zdravstvenih stanja, to je još jedan od pokazatelja kvalitete koje imaju samo najbolji probiotici.
Zašto su nam dobre bakterije važne?
Zapanjujuća je činjenica da se većina stanica imuniteta, čak 60%, nalazi u našim crijevima. Naše tijelo je domaćin milijardama različitih bakterija, a razlikujemo one „dobre” te one „loše”, patogene bakterije. Među dobrim bakterijama, najpopularniji stanovnici crijeva su zasigurno laktobacili i bifidobakterije. Njihova prisutnost upućuje na zdravu mikrobiotu.
Kada „dobre” i „loše” bakterije u crijevima nisu u ravnoteži, odnosno kada je ravnoteža crijevne mikrobiote narušena, javlja se disbioza koja stoji u pozadini brojnih bolesti i problema sa zdravljem. Naime, kada broj patogenih premaši broj korisnih bakterija, crijevna barijera postaje propusna, a prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz stijenku crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu ili placentu. Upravo takvo stanje pogoduje pojavi različitih bolesti. Ono dovodi do bolesti i stanja probavnog sustava (proljev i opstipacija, upalne bolesti crijeva, sindrom iritabilnog crijeva), kožnih problema kao i autoimunih bolesti. Također može dovesti i do komplikacija pri agresivnim terapijama, primjerice kod uzimanja antibiotika zbog gastritisa uzrokovanog bakterijom Helicobacter pylori. Stoga je izuzetno važno održavati povoljan sastav, odnosno ravnotežu crijevne mikrobiote. Osim pravilne i uravnotežene prehrane od koristi može biti i uzimanje pripravaka koji sadrže dobre bakterije (da ne kažemo probiotike).
Nutricionistički tim Vitaminoteke
