Sindrom iritabilnog crijeva (IBS, engl. irritable bowel syndrome) je kronično stanje koje zahvaća tanko i debelo crijevo. Očituje se bolovima u trbuhu i promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva u trajanju od najmanje tri mjeseca. Od ovog poremećaja pati oko 10-15% odraslih osoba, a češće pogađa žene i osobe mlađe od 50 godina. Osim bolova u trbuhu i nadimanja, najčešći simptom sindroma iritabilnog crijeva je i nelagoda u crijevima povezana s promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva koji se očituje kao proljev, zatvor ili epizode izmjene zatvora i proljeva.
Iako točni uzroci pojave ovog sindroma nisu u potpunosti rasvijetljeni, smatra se da ovo stanje nastaje kao posljedica utjecaja različitih okolišnih te nasljednih i psihosocijalnih čimbenika. Činjenica je da ne postoji isključivo jedan mehanizam koji bi objasnio simptome u osoba sa sindromom iritabilnog crijeva pa je stoga i liječenje izazovno. Sindrom iritabilnog crijeva tj. njegovo liječenje obično je usmjereno na ublažavanje prevladavajućeg simptoma ili na izbjegavanje poznatih okidača koji pogoršavaju simptome. Jedan od najpoznatijih je svakako stres.
Probavni sustav i stres – koja je poveznica?
Naš autonomni živčani sustav zadužen je za kontrolu procesa u tijelu koje se odvijaju refleksno, odnosno van naše volje. Sastoji se od dva osnovna dijela, simpatičkog i parasimpatičkog sustava koji rade u tandemu. Tu se još ubraja i posebni, enterički sustav koji je ograničen na područje crijeva. Parasimpatikus je zadužen za kontrolu osnovnih tjelesnih funkcija, poput mokrenja, pražnjenja crijeva, probave, proizvodnje suza i sline. S druge strane, simpatički živčani sustav zadužen je za odgovor našeg tijela koji se naziva „borba ili bijeg” (engl. fight or flight). Stres aktivira ovaj sustav na način da pokreću niz lančanih reakcija otpuštanja hormona koje mogu povećati broj otkucaja srca, protok krvi u mišićima, ali i usporiti ili zaustaviti probavne procese.
Kako stres utječe na pogoršanje simptoma IBS-a?
Znanost je potvrdila da sindrom iritabilnog crijeva može uzrokovati poremećaje u ravnoteži između živčanog sustava i crijeva. Tako stres i nervoza ponekad mogu biti okidači za pretjeranu aktivnost crijeva. Kao posljedica javljaju se proljev i grčevi, dobro poznati neugodni simptomi s kojima se susreću osobe s IBS-om. S druge strane, kod nekih osoba s IBS-om signali koje šalje mozak nisu dovoljno aktivni pa se rad njihovih crijeva usporava, što u konačnici rezultira pojavom zatvora i nelagode u crijevima.
Stres kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva za posljedicu može imati:
- povećanje propusnosti crijeva
- smanjenje protoka krvi kroz crijeva
- aktivaciju imunosnog sustava
- razvoj upalnog stanja niskog stupnja
Osim toga, kronični stres odgovoran je i za pojavu neravnoteže crijevne mikrobiote, populacije mikroorganizama koji nastanjuju crijeva. Neuravnotežena crijevna mikrobiota može izazvati smetnje u osovini probavni sustav-mozak, što može dovesti do različitih probavnih, metaboličkih, ali i neuropsiholoških poremećaja. Stoga je sasvim logično da se probavni sustav naziva „drugim mozgom“, a to posebno dolazi do izražaja u osoba sa sindromom iritabilnog crijeva.
Iako stres ima značajnu ulogu u pogoršanju simptoma IBS-a, zasigurno nije i jedini čimbenik. Stoga, osim fokusa na smanjenje stresa i redovitog uzimanja propisane terapije, osobama sa sindromom iritabilnog crijeva savjetuje se pripaziti i na prehranu, pri čemu od velike koristi može biti redoviti unos dobrih bakterija.
Koja je uloga korisnih bakterija?
Prema rezultatima studija provedenih tijekom posljednjih 50 godina, korisne ili dobre bakterije imaju blagotvoran učinak na simptome IBS-a (abdominalnu bol, nadutost i vjetrove). Posebice ako se koriste pripravci s više sojeva. Korisne bakterije su prirodno prisutne u fermentiranoj hrani, kao što su jogurt i miso, a mogu se i uzimati u obliku dodataka prehrani. Postoje brojne vrste kultura bakterija, ali kada je u pitanju kontroliranje simptoma IBS-a najbolje rezultate pokazuje kombinacija više vrsta dobrih bakterija (mješavina Lactobacillus i Bifidobacterium vrsta). Upotreba dobrih bakterija kroz razdoblje 5-6 mjeseci značajno smanjuje intenzitet simptoma odnosno ublažava bolove u trbuhu te osjećaj nadutosti.
Blagotvorna svojstva dobrih bakterija
Blagotvorna svojstva korisnih bakterija mogu se pripisati njihovoj sposobnosti da uravnoteže narušenu crijevnu mikrobiotu, održavaju funkciju mukozne barijere te djeluju protuupalno i jačaju imunosni sustav. Bakterije roda Lactobacillus i Bifidobacterium imaju protuupalna svojstva u crijevu, a njihov manjak može doprinijeti upali niskog stupnja.
Opisano je dugoročno poboljšanje simptoma nadutosti i konstipacije. uporabom Bifidobacterium infantis, B. brevis i B. animalis, a abdominalna bol, nadutost, proljev, i konstipacija su se popravili uslijed primjene Lactobacillus plantarum, L. casei, L. reuteri, L. acidophilus i L. rhamnosus. Primjerice, istraživanja pokazuju da Bifidobacterium infantis ne poboljšava samo pojedine simptome, već dovodi i do poboljšanja općeg stanja kod osoba s IBS-om.
Proizvod koji ima važno mjesto u brojnim probavnim tegobama je Vivomixx®, zaštićena mješavina različitih sojeva živih bakterija:
- Streptococcus thermophilus DSM24731®/ NCIMB 30438
- Bifidobacterium breve DSM24732®/ NCIMB 30441
- Bifidobacterium longum DSM24736®/ NCIMB 30435
- Bifidobacterium infantis DSM24737®/ NCIMB 30436
- Lactobacillus acidophilus DSM24735®/ NCIMB 30442
- Lactobacillus plantarum DSM24730®/ NCIMB 30437
- Lactobacillus paracasei DSM24733®/ NCIMB 30439
- Lactobacillus delbrueckii ssp. bulgaricus DSM24734®/NCIMB 30440
Osam sojeva bakterija koje sadrži Vivomixx® odabrani su radi svojih karakteristika i svoje sposobnosti da zajedno postignu ono što niti jednom pojedinačnom soju bakterija, a niti drugim kombinacijama sojeva bakterija ne uspijeva. Sve bakterije su žive i aktivne te su u potpunosti sigurne za upotrebu.
Tim Vitaminoteke
Literatura:
Singh P, Agnihotri A, Pathak MK, Shirazi A, Tiwari RP, Sreenivas V, Sagar R, Makharia GK. Psychiatric, somatic and other functional gastrointestinal disorders in patients with irritable bowel syndrome at a tertiary care center. J Neurogastroenterol Motil. 2012 Jul;18(3):324-31. doi: 10.5056/jnm.2012.18.3.324. Epub 2012 Jul 10. PMID: 22837881; PMCID: PMC3400821.
Qin HY, Cheng CW, Tang XD, Bian ZX. Impact of psychological stress on irritable bowel syndrome. World J Gastroenterol. 2014 Oct 21;20(39):14126-31. doi: 10.3748/wjg.v20.i39.14126. PMID: 25339801; PMCID: PMC4202343.
