Dobre bakterije, i one loše, neprestano se nadmeću, no važno je da ove dvije skupine bakterija budu u ravnoteži. Nekada se naš probavni sustav smatrao relativno jednostavnim sustavom organa koji se prvenstveno sastoji od jedne dugačke cijevi koja ima zadatak apsorbirati hranjive sastojke iz hrane koju konzumiramo. Međutim, danas znamo da je naš probavni sustav izuzetno kompleksan i ima važnu ulogu u održavanju sveukupnog zdravlja. U nastavku otkrijte korisne savjete kako to postići.
Naša crijeva predstavljaju dom različitim vrstama mikroorganizama. Oni se zajednički nazivaju crijevni mikrobiom, a procjenjuje se da probavni sustav nastanjuje oko 300 do 500 različitih vrsta bakterija. Svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“ pojedine osobe. Zanimljiv je podatak da osobe koje žive u ruralnim krajevima imaju veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija, u odnosu na osobe koje žive u urbanim krajevima.
Koja je uloga bakterija u našem probavnom sustavu?
Bakterije koje obitavaju u našim crijevima možemo podijeliti na „dobre” ili korisne bakterije te one „loše” ili patogene bakterije. Dobre bakterije nam pomažu da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju. Također, one stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, a odgovorne su i za proizvodnju vitamina K te nekih vitamina B – kompleksa.
Dobre i loše bakterije u stalnoj su međuigri, a da bi naša probava bila zdrava, važno je da ove dvije skupine bakterija budu u ravnoteži. Kada je ravnoteža crijevnih bakterija iz nekog razloga narušena, dolazi do povećanja broja štetnih ili patogenih bakterija, a smanjenja količine dobrih bakterija.
Što utječe na smanjenje količine dobrih bakterija?
Neravnoteža dobrih i loših bakterija u crijevima može se negativno odraziti na probavu hrane i eliminaciju otpadnih tvari iz probavnog sustava te rezultirati raznim probavnim tegobama, kao što su plinovi, nadutost, zatvor i proljev te žgaravica. Danas je poznato da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu biti odgovorne za pojavu raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, problema s kožom, autoimunih bolesti, pa čak i debljine.
Važno je naglasiti da količina dobrih bakterija u našim crijevima nikada nije konstantna, već se neprestano mijenja. Na količinu dobrih bakterija negativno se može odraziti:
- stanje stresa u organizmu
- prehrana koja obiluje zasićenim masnoćama, crvenim mesom, trans masnim kiselinama
- prehrana siromašna prehrambenim vlaknima i drugim vrijednim hranjivim tvarima
- različite bolesti
- povišena temperatura tijela
- uzimanje antibiotika i drugih lijekova
Dodaci prehrani s dobrim bakterijama u službi zdrave probave
Znanost je potvrdila da uzimanje dobrih bakterija može pozitivno utjecati na održavanje ravnoteže mikrobiote probavnog sustava. Postizanje optimalne ravnoteže crijevne mikrobiote može imati i pozitivan učinak na imunitet, smanjenje razine kolesterola, ali i reguliranje probave.
Dobre bakterije prirodno su prisutne u namirnicama poput fermentiranih mliječnih proizvoda ili fermentiranog povrća. Dostupne su i u obliku dodataka prehrani, a posebno su interesantni visoko dozirani pripravci koji sadrže više različitih sojeva dobrih bakterija.
Najpopularnije i najčešće korištene vrste dobrih bakterija pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, a te dobre bakterije uobičajeno nastanjuju naša crijeva te je njihova prisutnost znak zdrave mikrobiote.
Tim Vitaminoteke
